Mliječna ili laktična kiselina blaži je oblik alfa hidroksilne kiseline koju odlično toleriraju i pojedinci s vrlo osjetljivom kožom, a funkcija koju na koži obavlja je hidratacijska i istovremeno eksfolijacijska. Veličina molukula kod mliječne kiseline veća je nego kod glikolne kiseline pa je penetracija u dublje slojeve dermisa onemogućena što mliječnu kiselinu čini idealnim sastojkom za njegu svih tipova kože, ali pogotovo za njegu osjetljive, zrele i fotooštećene kože koja kontinuirano treba blagi “resurfacing” da bi ostala ujednačenog tona i jedrog tonusa. Osim navedenoga, blaga acidifikacija, tj. kože (odnosno održavanje kože u prirodno kiselom pH mediju) nužno je kako bi se očuvala funkcija hidrolipidne barijere rožnatog sloja epidermisa (izvor: Wollina U. 2005. Conservative procedures in skin reconstitution. Research Gate. 9:1-8)
Mliječna kiselina dokazano stimulira biosintezu ceramida kože što rezultira superiornom kvalitetom lipidne barijere kože i povećanu razinu otpornosti na isušivanje kože (izvor: Rawlings A.V., Davies A. i suradnici. 1996. Effect of lactic acid isomers on keratinocyte ceramide synthesis, stratum corneum lipid levels and stratum corneum barrier function. Dermatology Research, 288:383–390).
Kombinirani s glikolnom kiselinom u malim postocima, AHA proizvodi na bazi mliječne kiseline koži pružaju intenzivnu, a opet neinvazivnu, odnosno vrlo nježnu ekfolijaciju, doprinose nivou vlažnosti kože, reduciraju izgled plitkih bora i finih linija, omekšavaju kožu i pripremaju je za nanošenje drugih aktivnih komponenti.
